Vanda Pavelić Weinert
Martina Petranović, Guido Quien: Vanda Pavelić Weinert
Biblioteka Kazališna likovnost u knjizi
Nakladnici:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta
ULUPUH – Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti
Za nakladnike:
Akademik Pavao Rudan, glavni tajnik (HAZU)
Dr. art Ivana Bakal, predsjednica (ULUPUH)
Urednice: Ivana Bakal i Martina Petranović
Recenzenti: akademik Boris Senker i akademik Tonko Maroević
Grafičko oblikovanje i prijelom: Kuna Zlatica
Lektura: Lucija Ljubić
Tisak: Tiskara Zelina, Sveti Ivan Zelina, srpanj 2018.
248 strana, meki uvez
ISBN [HAZU] 978-953-347-210-2
ISBN (ULUPUH) 978-953-327-146-0
Maloprodajna cijena knjige: 220,00 kn
Vanda Pavelić Weinert je istaknuta hrvatska kustosica i kazališna kostimografkinja (Zagreb, 30. srpnja 1911. – Zagreb, 7. veljače 1979.) čiji rad do sada nije bio monografski obrađen i predstavljen. Od 1946. zaposlena je u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt kao muzejska savjetnica i voditeljica zbirke tekstila nametnuvši se kao vrsna poznavateljica povijesti tekstilne umjetnosti i povijesne odjeće u Hrvatskoj. Objavila je knjigu Vezilačka radionica 17. stoljeća u Zagrebu (Zagreb 1988.) i priredila brojne izložbe. Kao kostimografkinja, osobito se istaknula radom na dramskim i opernim predstavama Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu, ali i u drugim zagrebačkim kazalištima (Komedija, DK Gavella), te u Splitu, Dubrovniku i Rijeci, kao i izvan hrvatskih granica (Trst, Novi Sad, Skopje), uglavnom u suradnji s redateljima Vladom Habunekom i Kostom Spaićem te scenografima/slikarima Edom Kovačevićem, Boškom Rašicom, Kamilom Tompom i Edom Murtićem. Pridonijela je profesionalizaciji kostimografske struke i modernizaciji kazališne slike pedesetih i šezdesetih, te svojim radom u kazalištu kao i pedagoškim radom na Odsjeku za kazališni kostim zagrebačke Akademije za primijenjenu umjetnost i na Odsjeku za scenografiju zagrebačke Akademije za kazališnu umjetnost obilježila povijest hrvatske kostimografije i kazališta te utjecala na brojne kostimografe poput Ljubice Wagner, Ike Škomrlj i Diane Kosec Bourek koje je i danas navode kao veliku učiteljicu i kreativni uzor. Knjiga ima 248 tiskanih stranica, i sadrži urednički uvodnik dr. art. Ivana Bakal; tekst Guide Quiena „Kustosica krhkih spomenika“ o njenom kustoskom radu u MUO-u te potom tekst dr. sc. Martina Petranović o kazališnom radu. Dizajn knjige potpisuje Kuna Zlatica.
Knjiga je publikacija biblioteke Kazališna likovnost u knjizi – serijala kraćih monografija o istaknutim hrvatskim umjetnicima koji su se bavili kazališnom likovnošću u najširem smislu – scenografima, kostimografima, oblikovateljima svjetla, lutkarima, kazališnim fotografima, dizajnerima kazališnih plakata... – a dosad nisu bili na primjeren način obrađeni i valorizirani te kontekstualizirani u povijest i suvremenost hrvatskoga kazališta i nacionalne kulture.
Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Muzeja za umjetnost i obrt, Zagreb.
O autorima:
Teatrologinja dr. sc. Martina Petranović rođena je 1976. godine u Rijeci. Diplomirala je komparativnu književnost i anglistiku (2000.) te dodatni studij teatrologije (2000.) na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 2010. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu temom o povijesti hrvatske kostimografije. Sudjeluje na znanstvenim savjetovanjima, objavljuje znanstvene i stručne radove, prikaze, recenzije i kritike u stručnoj periodici. Radi u Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta HAZU u Zagrebu. Suautorica je knjiga 100 godina hrvatske scenografije i kostimografije (1909.–2009.) (2011.) i Repertoar hrvatskih kazališta, knjiga peta (2012.). Autorica je knjiga Na sceni i oko nje (2013.), Prepoznatljivo svoja – kostimografkinja Ika Škomrlj (2014.), Od kostima do kostimografije. Hrvatska kazališna kostimografija (2015.) i Kazalište i (pri)povijest. Ogledi o hrvatskoj kazališnoj historiografiji (2015.).
Guido Quien diplomirao je na Filozofskom fakultetu (povijest umjetnosti i komparativnu književnost) u Zagrebu. Od 1973. do 1994. radio je kao kustos Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. Bio je voditelj zbirke slikarstva, grafike i minijature. Osim redovitog stručnog rada na zbirci, sudjelovao u mnogim kulturološkim projektima – izložbama, u koncipiranju novog stalnog postava, te je i autor više samostalnih izložbi. Od 1994. do 2003. bio je direktor Fundacije Ivana Meštrovića. Kao povjesničar umjetnosti i likovni kritičar ostvario je mnoge retrospektivne, monografske, problemske i autorske izložbe. Tekstove o likovnim umjetnostima objavljuje u časopisima, novinama, na radiju i HRT-u. Bio je kolega i suradnik Vande Pavelić Weinert u MUO-u.
Urednica:
Dr. art Ivana Bakal, predsjednica je ULUPUH-a i Sekcije za kazalište i film. Kostimografijom se profesionalno bavi od 1986. godine. Studirala je na Tekstilno- tehnološkom fakultetu — 1987. diplomirala je na Višoj školi dizajn odjeće, 2010. magistrala na diplomskom studiju kostimografije te stekla titulu doktora umjetnosti na Poslijediplomskom doktorskom studiju Akademije likovnih umjetnosti obranivši rad Kazališni kostim između performansa, instalacije i objekta – vizualno kazalište. Autorica je brojnih kostimografija, nekoliko scenografija, velikih strukovnih projekata, izlaže na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i svijetu. Autorica i urednica monografija o hrvatskoj scenografiji i kostimografiji. Suautorica je knjige 100 godina hrvatske scenografije i kostimografije (1909.–2009.) Urednica je knjiga: 100 godina hrvatske scenografije i kostimografije (1909.–2009.) Drago Turina – scenograf, Prepoznatljivo svoja – kostimografkinja Ika Škomrlj i Od kostima do kostimografije – Hrvatska kazališna kostimografija. Vanjski je suradnik – docent na Diplomskom studiju kostimografije Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 1990. Dobitnica je više nagrada.
Datum održavanja: 27.7.2018. / Autor teksta: ULUPUH
|