Predavanje: Camera obscura
Predavanje:
Ivica Kiš: Camera obscura
Petak, 7. ožujka 2014., 13 sati
Galerija Permanenta, Preradovićeva 44/1, Zagreb
ULUPUH-ova Sekcija za fotografiju objavila je natječaj za izložbu „Camera obscura“ posvećenu ovoj poznatoj preteči fotoaparata. Predavanje se organizira u sklopu priprema za izložbu, i namijenjeno je prije svega fotografima zainteresiranima za prijavu. Natječaj je otvoren do 24. ožujka (više o natječaju OVDJE).
Camera obscura (lat. tamna soba), u osnovi je kutija ili bilo koji zatamnjeni prostor u koji kroz mali otvor ulazi svjetlo - zrake svjetlosti koje se reflektiraju od vanjskih predmeta projiciraju sliku tih predmeta na suprotnu površinu (ekran) tog prostora (camere obscure). Ako se na ekran postavi neka fotoosjetljiva površina (foto-film, foto-papir…), nakon eksponiranja (otvaranja rupice), koje može trajati od par minuta do par sati, dobiva se fotografija. (izvor: fotografija.hr)
Ivica Kiš u predavanju će obuhvatiti slijedeće teme vezane za cameru obscuru:
camera obscura (mileniji fotografskog razmišljanja)
camera obscura – svjetlolovka
camera obscura - vojna tajna (camera obscura - topnički daljinomjer XVII stoljeća)
panoramska camera obscura - 360° (univerzalna kamera za nadzor)
Ujedno će obrazložiti "Čemu camera obscura danas?" te navesti 9 moći camere obscure koje, prema njegovim riječima, ne posjeduje nijedna druga vrsta kamera, fotoaparata, kino, video ili inih kamera:
1. Kontinuirana dubinska oštrina projekcije za sve distance (kako izvan tako i unutar kamere).
2. Kompresija vremena (snimanje procesa jednom snimkom duge ekspozicije).
3. Veoma široki kutevi snimanja (nedeformirani), kako na ravne tako i na cilindrične ili sferne fotoosjetljive plohe.
4. Egzaktne perspektivne projekcije na ravne plohe (te anamorfne perspektivne projekcije na cilindrične ili sferne fotoosjetljive plohe).
5. Totalna propusnost svih frekvencija elektromagnetskih radijacija (svjetlosnog spekta vidljivog i nevidljivog ljudskom oku).
6. Široke mogućnosti izbora formata na koji se snima (van standardima ograničenih formata filmova od 16, 34 ili 60 mm) što omogućuje postizanje visoke analogne razlučivosti snimki.
7. Savršeno precizne ekspozicije (linearno doziranje svjetla), posebno za ekstremno osvijetljene motive (nuklearni procesi na svijezdama i sl.).
8. Mogućnost snimanja na fotografske materijale kojima je (deklarativno) istekao rok trajanja (upravo zbog navedene sedme moći kamere opskure).
9. Mogućnost snimanja jednom ekspozicijom motiva veoma širokog raspona osvjetljenja (tako da su snimljeni najtamniji detalji, a da pritom nisu "spaljeni" najsvjetliji detalji motiva).
Ivica Kiš je rođen 1948. u Zagrebu. Zvanje fotografa stekao je 1967. u ŠPU u Zagrebu, a diplomu inženjera arhitekture 1974. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1988. nastavnik je u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, a od 2003. viši asistent na Odjelu multimedija zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti. Fotografske slike snimljene kamerama opskurama vlastite konstrukcije izlaže u zemlji i inozemstvu od 1995., a projekt revitalizacije kamere opskure «©ame®@ obs©u®@ pola milenija poslije» od 1997. do 2007. zaključio je publiciranjem knjige «©ame®@ obs©u®@» (nakladnik «Školska knjiga», Zagreb, 2007.). Član je ULUPUH-a od 2007. godine. Živi u Zagrebu. Više o autoru OVDJE.
Datum održavanja: 7.3.2014. / Autor teksta: ULUPUH
|