Povratak na glavni izbornik
 
 
Želimir Zagotta





Odaberite sliku koju želite prikazati:


    

    

    

 

 



Životopis:
Želimir Zagotta, scenograf i arhitekt
(Zagreb, 23.6.1925. – Zagreb, 28.11.2011.)

Želimir Zagotta rođen je u Zagrebu, 23. VI. 1925. godine.

Studirao je arhitekturu na Tehničkom fakultetu u Zagrebu te scenografiju na zagrebačkoj likovnoj akademiji (specijalka Ljube Babića).

Scenografijom se počinje baviti 1949. u SK «Ivan Goran Kovačić», a god. 1956. sudjeluje u osnivanju Studentskog eksperimentalnog kazališta. U ova dva kazališta Zagotta ostvaruje svoje ponajbolje radove, a neki od njegovih inovativnih scenografskih postupaka – odustajanje od scenskoga mimetizma, stilizacija, pročišćavanje scenskoga prostora i igra s manjim brojem osnovnih gradbenih elemenata - realizirani su upravo na djelima Marina Držića. Pritom se posebno izdvajaju predstave ostvarene u suradnji s redateljima I. Šebelićem (Dundo Maroje, 1958.) i B. Jerkovićem (Novela od Stanca, Tripče de Utolče, 1958.) u SEK-u: u međunarodno znamenitom Dundu Maroju osnovni scenografski element tvore raznobojne kocke koje glumci sami premještaju u skladu sa zahtjevima teksta i režije (slike u prilogu).

Niz zapaženih scenografskih radova Zagotta je ostvario i u drugim profesionalnim i neinstitucionalnim kazalištima diljem Hrvatske. Radio je za zagrebačka kazališta te za kazališta u Šibeniku, Osijeku, Varaždinu, Parmi i Hamburgu. Njegove se inscenacije odlikuju jednostavnošću i stilizacijom (Marin Držić "Novela od stanca", 1957., T. Williams "Prohujali životi" 1958., M. Krleža "Kraljevo" 1959., Marin Držić "Dundo Maroje" 1960.).

Radio je scenografiju za brojne filmove, mnoge upisane u povijest hrvatske kinematografije – Ne okreći se sine 1956. (Zlatna arena za scenografiju), Vlak u snijegu 1976., Kontesa Dora 1993. i dr.

Retrospektivna izložba njegove filmske scenografije priređena je u Zagrebu 1995., a kazališne scenografije u prostorima HAZU, 2004. (plakat izložbe u prilogu).

Projektirao je više od 100 izložbenih paviljona (Casablanka 1957., Solun 1959., Franfkurt 1963., Montreal 1974.). Oblikovao je interijere i postavio mnogobrojne izložbe.

Svojim je radom Želimir Zagotta ostavio neizbrisiv trag u razvoju hrvatske filmske i kazališne scenografije, te je, sukladno tome, dio njegovih radova uvršten i u monografiju „Sto godina hrvatske scenografije i kostimografije 1909. - 2009.“ (ULUPUH, 2011.), čije reprodukcije donosimo u prilogu:

Aleksandar Marodić:
Koješta u Kotač-Gradu
Zagrebačko gradsko kazalište Komedija, Zagreb
r Bogdan Jerković
s Želimir Zagotta
— 22. 11. 1958.
vlasništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Odsjeka za povijest hrvatskoga kazališta, Zagreb

Marin Držić:
Dundo Maroje
Studentsko eksperimentalno kazalište, Zagreb
r Ivan Šebelić
s|k Želimir Zagotta
— (?) 1958.
vlasništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Odsjeka za povijest hrvatskoga kazališta, Zagreb

Plakati filmova za koje je radio scenografiju (Deveti krug i Vlak u snijegu) - kompletna filmografija u nastavku:

1953 - Kameni horizonti
1954 - Koncert
1955 - Milioni na otoku
1960 - Deveti krug
1961 - Sreća dolazi u 9
1961 - Sudar na paralelama
1963 - Opasni put
1969 - Ljubav i poneka psovka
1976 - Vlak u snijegu
1977 - Ne naginji se van
1984 - Ambasador
1984 - Rani sneg u Minhenu
1989 - Čovjek koji je volio sprovode
1991 - Đuka Begović
1993 - Kontesa Dora



 
 
Administracija