Odaberite sliku koju želite prikazati:


    

    

    

Životopis:
Rođena je 1979. godine u Zagrebu. Nakon gimnazije upisuje Filozofski fakultet u Zagrebu gdje je 2006. diplomirala povijest umjetnosti i etnologiju. Fotografsku naobrazbu stekla je na Arhitektonskom fakultetu - Studij dizajna, gdje je slušala i polagala trogodišnji izborni kolegij Fotografija i film.
Godine 2012. dobitnica je ULUPUH-ove nagrade za najbolju mladu umjetnicu.
Profesionalno se bavi fotografijom od 2006. godine djelujući kao nezavisna fotografkinja. Članica je ULUPUH-a i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika - HZSU-a.

Pored značajnog broja samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu dosad je realizirala nekoliko autorskih umjetničkih projekata; Vile i vilenjaci - Artusi (2010.), Svijet Artusa - Gorski kotar (2011.), Krk - otok vila (2013.), Snoviđenja prošlosti (2013.), Podravina između mitova i legendi (2012.-2015.) te Nekoć u Vrbovcu (2014.).

U svojim projektima realizira poseban svijet iz mašte bez korištenja modernih mogućnosti računalnih efekata. Svijet u kojem se susreću realno i bajkovito postignut je znalačkom razradom koncepta, promišljenim likovnim korištenjem svjetla i boje u fotografiji te pronicljivom igrom očišta - odozgo, odozdo. Autorski projekti uspješno spajaju kvalitetan fotografski, ali i scenografski rad s elementima socijalnog, humanitarnog i edukativnog djelovanja.

Ciklus Podravina između mitova i legendi, koji je ostvaren zajedno s lokalnim stanovništvom Podravine, nastavlja se kroz 2015. godinu te u suradnji s Etnografskim muzejom u Zagrebu prerasta u projekt Čarobna družba - Vjerovanja u nadnaravna bića u Podravini.

Samostalne izložbe:
• Čarobna družba, vjerovanja u nadnaravna bića Podravine, Etnografski muzej, Zagreb, 2016.
• Vila Divyca u gradu vile Alkime, Pomorski muzej Crne Gore, Kotor, Crna Gora, 2014.
• Krk-otok vila, Hrvatska čitaonica Trsat, Rijeka ; Galerija fotokluba Split, Split; Galerija Modulor, Centar za kulturu Trešnjevka, Zagreb, 2014. ; Muzej grada Kaštela, Kaštel Lukšić, 2013. ; Galerija Decumanus, grad Krk, 2013.
• Nekoć u Vrbovcu, Mala galerija, POU Vrbovec, 2014
• Snoviđenja prošlosti , Zavičajni muzej Donja Kupčina, Donja Kupčina, 2013.
• Vile i vilenjaci Artusi, Galerija Pučkog otvorenog učilišta, Vrbovec,2013. ; Galerija „Višeslav“,Barokna kuća, Nin, 2013. ; Galerija Decumanus, grad Krk,2013. ; Galerija Pasaža, Ljubljana, 2012. ; Galerija foto kluba Split, Split, 2012. ; Pučko otvoreno učilište „Augustin Vivoda“, Zavičajni muzej Buzet, 2012. ; Galerija Koprivnica, Koprivnica, 2012. ; Studentski centar, Zagreb, 2011. ; Gradsko poglavarstvo, Zagreb, 2011.; Dom HDLU-a, Zagreb, 2011. ; Galerija Zilik, Karlovac, 2011.

Mr.sc. Branka Hlevnjak, likovna kritičarka, o fotografijama Ive Lulić:

Mitske fotografije

Na izložbi od "Miga do micanja" koja se u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza održavala 2002. godine svjetski ugledni umjetnik art filma, glazbenik i gastronom Peter Kubelka, izložio je tada, i osobno ih zakucavao na pano, filmske vrpce svog filma, kako bi naznačio da je film zapravo samo pokrenuti niz fotografija; to jest da je foto-slika temeljna "muviju". To hrabri ovaj projekt Ive Lulić koji se odnosi na fotografiju, a temelji na filmu.

Osovljena na priče, bajke, narodna predanja, mitove, baštinu, uvažava sve literarne elemente koji postaju baza SCENARIJU. Iz njega proizlaze mitološki likovi različite dobi, odrasli i djeca i njihove radnje (sadržaj poza): hodanje šumom, promatranje, stajanje na vjetru, plesanje, plesanje kola, spavanje itd. Potom su tu poslovi SCENOGRAFIJE; odabir lokaliteta, ugođaja, doba dana. Uz šumarke, pustopoljine, livade, jezera, rijeke važno je i nebo; oblaci, vrste oblaka, prodori sunca itd. Priroda se koristi u svoj svojoj veličanstvenosti. Tu je nadalje vrlo važan udio KOSTIMOGRAFA, odnosno STILISTE, ŠMINKERA I MASKERA, koji upotpunjuju cjelovitost imaginacije. Bez GLUMACA (manekena) ništa od toga ne bi bilo.

Iva Lulić je fotografiji prišla kao rezultatu nekog izmišljenog, bajkovitog, ali virtualno snažno prisutnog svijeta - mitološkog svijeta. Bilo bi netočno reći da su te fotografije samo ilustracije mitova i priča na koje se odnose: one su fotografska predstava (performansa) za sve koji u tome učestvuju, a njih je značajan broj. Unoseći u taj fotografski događaj (happening) sve pripremne elemente filma, autorica se zaustavlja na fotografiji. Tako postiže snažnu iluziju stvarnog događaja; bilježi situacije u kojima su mitološki likovi "uhvaćeni"; fotografija je potvrda viđenom. Njezina je velebnost očigledna i u potpunosti hrani naše vjerovanje. Fotografija postaje sliko-priča, sliko-mit, sliko-bajka. Mi joj se rado prepuštamo. Dovoljan je pogled na svaku od fotografija pojedinačno, pa da Ivi Lulić priznamo da je velika majstorica fotografskog iluzionizma. Istodobno, to su realne fotografije ambijenata, prirodnih ljepota, fotografije izvrsne rasvjete i skladnih boja. U kontrapunktu prirodne veličanstvenosti i umjetne i umjetničke intervencije utemeljene na tradicijskoj ikonografiji, pučkoj i pradavnoj mitskoj predaji, cijeli projekt postaje mnogo više od same fotografije. Fotografija je Ivi Lulić samo sredstvo za oživljavanje najdubljih sjećanja, koji se javljaju u fragmentima utkani u suvremeno duhovno nasljeđe. U tome je posebnost ovih fotografija kojima je autorica ostvarila proboj u INTERMEDIJALNU zonu umjetničkog djelovanja.