Životopis:
Zagreb, 1912. - Zagreb, 2010.

Silvana Seissel rodjena je 7.5.1912. godine u Zagrebu. Poslije mature (1936. godine) apsolvira vrtlarsku praksu u Zagrebu. Od 1945. do 1947. godine radi na Odjelu za parkove i nasade Gradskog poglavarstva u Zagrebu.
Samostalno se počinje baviti projektiranjem i izvedbama parkova 1947. godine, te realizira brojne gradske parkove, dječja igrališta, šetališta, zelene površine u gradskim naseljima, industrijskim objektima, školama, grobljima, rekreacijskim područjima i spomeničkim prostorima, sa svim kompozicijskim i arhitektonsko-pejzažnim elementima. Pored samostalnog rada surađuje s arhitektima, te arhitektonskim biroima i urbanističkim zavodima na projektima vrtne i pejzažne arhitekture.
Članom Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti postaje 1950. godine. Ovlaštenje za rad dobiva 1960. godine.
Dobitnica je nagrade Vladimir Nazor za životno djelo u kategoriji arhitektura i urbanizam 2000. godine.

RADOVI:
1934 1936. - u suradnji s arh. J. Seisslom - projekt za uređenje parka Maksimir u Zagrebu
1947 – parkovne površine sportskog društva „Dinamo“ na Šalati u Zagrebu
1949 – turističko odmaralište Oteševo u Makedoniji (arh. A. Urlich)
1950 – park Marksa i Engelsa, park Otona Župančića i rekonstrukcija Preradovićevog šetališta u Osijeku
1951 – majstorske radionice K. Hegedušića, A. Augustinčića i V. Radauša u Zagrebu
1953 – natječaj za uređenje parka Maksimir (u suradnji s arh. J. Seisselom i ing. Č. Jeglićem). Rad dobiva jednu od četiri jednakovrijedne nagrade (ostali natjecatelji su ing. Z. Badovinac, arh. Z. Frolich i arh. S. Klaić)
1954 – park Vladimira Nazora i Gajev park u Osijeku
1955 – Lenjinov park (danas Krešimirov park) i park Zrinjevac u Osijeku, park gimnazije na Trešnjevci (arh. B. Rašica)
1956 – park Moše Pijade u Osijeku – zamišljen kao veliki zeleni trg s popločenim šetalištem, odmaralištem, terenskim vrtom i rozarijem sa širokim travnjacima unutar gustog sklopa drveća (školjka za priredbe, arh. R. Miščević)
1957 – park dvorca u Valpovu, naselje u Zenici i park tvornice Dalmatinka u Splitu (arh. L. Horvat)
1958 – rekreacijsko područje jezera Bundek u Zagrebu, u suradnji s Angelom Rotkvić (arh. Požgaj i V. Ivanović), centralni park u Zelini, park bolnice u Vinkovcima (arh. I. Horvat), klimatsko lječilište Rab, Ilirsko naselje i naselje Vijenac u Osijeku, park naselja 2 i 3 u Zadru
1958 – 1978, projekt i izvedba parka Zarazne bolnice u Zagrebu s velikim kamenjarom i zimzelenim ukrasnim nasadama
1959 – park Tekstilne škole u Maksimiru (arh. I Geršić), park stambene zgrade u ul. Proleterskih brigada u Zagrebu (danas Avenija Vukovar), arh. I.- Geršić
Groblje na Miroševcu (tri varijante) u suradnji s arh. J. Seisselom (etapna izvedba)
1960 – projektira i izvodi Izložbu cvijeća u zatvorenom prostoru u Osijeku u suradnji s A. Rotkvić (ulaz arh. V. Richter)
1961 – u suradnji s A. Rotkvić, E. Polak, V. Richter projektira i djelomice ostvaruje veliku hortikulturnu izložbu sa svim elementima pejzažne i vrtne arhitekture na otvorenim prostorima parkova u Osijeku
1962 – kao vanjski suradnik Zavoda za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu radi pejzažno rješenje Prostornog plana i plana turističke izgradnje Makarske obale, Baškoga Polja; Šibenika, te pejzažnu dionicu uređenja nacionalnog parka Mljet; suradnik je kod projekta za uređenje šireg područja Maksimira (arh. A. Marinović-Uzelac)
1962 – projektira i izvodi park Gradske vijećnice u Zagrebu s velikim zelenim patiom u kome su bile predviđene fontane (arh. K. Ostrogović)
Park Radničkog sveučilišta Moša Pijade u Zagrebu (arh. R. Nikšić)
1963 – 64 – park Vile Zagorje u Zagrebu u suradnji s A. Rotkvić (prilaz, veliki plato vile, vanjska terasa i terase zgrade),
1964 – park i zelene površine HE Zakučac i HE Cetina kod Omiša (arh. L. Horvat), park Doma kulture i poteza uz rijeku u centru Kutine (arh. A. Marinović-Uzelac)
1965 – Spomen groblje u Dotrščini u suradnji s V. Bakić, A. Rotkvić i J. Seissel (prva nagrada) – pejzažna dionica obuhvatila uređenje šume i Doline grobova s cjelovitim parterom zimzelenog bršljana, izvedba 1966. i 1967
1965 – natječaj za Spomenički kompleks Kamensko (sa V. Bakić, A. Marinović-Uzelac, A. Rotkvić, J. Seissel) – prva nagrada i izvedba – rekreacijsko područje lijeve obale Drave i Zoološki vrt u Osijeku
1967 – natječaj za Novo groblje u Novom Sadu (s arh. J. Seissel i M. Kollenz), prva nagrada
1972 – natječaj za uređenje područja Plivskih jezera (s J. Seissel i A. Marinović-Uzelac), prva nagrada
Natječaj za Spomen dom u Splitu (u suradnji s arh. Ž. Vincek i A. Rotkvić)
1974 – park vile u Dobanovcima u suradnji s A. Rotkvić (arh. Kipčić)
1978 – natječaj za uređenje prostora Hrvatske na Spomen području Šumarice u KRagujevcu (sa V. Bakićem i J. Seisselom), prva nagrada
Sudjelovala na izložbama ULUPUH-a i Zagrebačkog salona, te je u više nagrada dobila nagrade, između ostalo dobitnica je nagrade Vladimir Nazor za životno djelo u kategoriji arhitektura i urbanizam 2000. godine.

Silvana Seissel preminula je u 99. godini zivota 7.6. 2010. godine.