Odaberite sliku koju želite prikazati:


  

Životopis:
Tihomir Milovac (rođen u Vinkovci, 10.02.1956.), diplomirao je Povijest umjetnosti i Etnologiju na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu. Od 1984. godine je kustos u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Trenutno je voditelj Eksperimentalno-istraživačkog odjela MSU-a.

Kao kustos i likovni kritičar priredio je veliki broj izložaba i drugih likovnih projekta u Hrvatskoj i inozemstvu, baveći se najčešće novim, suvremenim pojavama u likovnim umjetnostima, ali i fenomenima povijesnih avangardi.

Urednik je niza publikacija s temom suvremene umjetnosti te brojnih kataloga izložbi. Objavljuje tekstove s područja suvremene umjetnosti i muzejske prakse. Profesionalno surađuje i kontaktira s velikim brojem muzejskih djelatnika, likovnih kritičara i umjetnika u Hrvatskoj i inozemstvu. Član je CIMAM-a, međunarodnog komiteta za muzeje moderne i suvremene umjetnosti. Sudjeluje u radu niza međunarodnih stručnih simpozija i konferencija te se višekratno usavršavao na stipendijama u inozemstvu (Berlin, New York, München).

Od 1977. djeluje kao kazališni scenograf, isprva u zagrebačkoj Kazališnoj družini Coccolemocco, a potom u hrvatskim i inozemnim kazalištima. Predstave koje je scenografski opremio pozivane su na ugledne europske i svjetske festivale te na turneje od Berlina, Beča, Torina, Kopenhagena, Stockholma, São Paola, do Strasbourga, Glasgow, Londona, Ljubljane, Marseillesa i Hamburga. Član je Udruženja likovnih umjetnika primjenjene umjetnosti Hrvatske.

Važnije izložbe:

Kustos je niza izložaba hrvatskih i inozemnih umjetnika na prestižnim međunarodnim manifestacijama i u važnim galerijskim institucijama kao što su:
Crossing Over / Zagreb u Kopenhagenu, 1993.,
Goran Petercol/ 22. São Paolo Bijenale, 1994.,
Dalibor Martinis 1. Kwangju Bijenale, 1995.
Sanja Iveković / Manifesta II, Luksemburg, 2001.,
Budućnost je sada - ukrajinska umjetnost devedesetih, (Zagreb, Ljubljana, Sarajevo, Košice, 1999-2000.),
The Baltic Times-suvremena umjetnost Litve, Larvije i Estonije (Zagreb, Ljubljana, Innsbruck), 2002.,
Neprilagođeni: konceptualističke strategije u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti (Moskva, Skopje, Berlin) 2002.,
Sanja Iveković: Ženska kuća 1998.-2002, Genova, Europski grad kulture, 2004.

Značajniji autorski izložbeni projekti ostvareni u Zagrebu:

Kazimir Malevič, 1990;
Ukrajinska avangarda, 1910. - 1930., 1990./91.,
Umjetnik u pejzažu rata, 1991.,
Keep that Frequency Clear, 1994.,
Andres Serrano: Budimpešta/Mrtvačnica 1996.,
Mala Zemlja, 1997.,
Jan Fabre: Prolaz, 1997./98.; 1998.,
Jan Fabre / Ilja Kabakov: Susret, 2000.,
Mjesto na kojem nisam bio, 2000.,
Dalibor Martins:Dvije poruke, 2001,
Mladen Stilinović: Cinizam siromašnih, 2001-2002.,
Puno previše, 2003.,
Candice Breitz, 2003.,
Pilot04, 2004.,
Zupančić/Živadinov: Mehatron Noordung, 2004.,
Sustav koordinata- ruska umjetnost danas, 2004.,
Zlatko Kopljar: Compassion +, 2005.,
Kristina Leko: Amerika, 2005.
Insert- retrospektiva hrvatske video umjetnost, 2005.

Važnije kazališne predstave:

U osamdesetima realizira scenografije uglavnom izvan kazališnih institucija od kojih izdvajamo:
Ormitha macarounada i nekoliko kuhara, 1982.;
Domobran Jambrek (M.Krleža), 1984.;
Shakespeare the Sadist (Wolfgang Bauer), 1986.

Od predstava ostvarenih u kazališnim institucijama izdvajamo:

Zašto smo u Vijetnamu Minnie (po Arthuru Milleru), ZKL 1987. ,
Duhi, 1987. u HNK Rijeka,
Tajanstvena prela (po Nikoli Šopu), 1989/90., Teatar Narodnosti, Skopje,
a početkom devedesetih započinje dugogodišnju suradnju sa Zagrebačkim Kazalištem Mladih gdje realizira scenografije u predstavama Tri sestre (po Čehovu), 1991/92., Harpa (I. Vidić), 1992., U Logoru (M. Krleža), 1995., Veliki meštar sviju hulja (M. Krleža) 2001., Peto evanđelje (S. Šnajder), 2004.
U Hrvatskom Narodnom Kazalištu u Zagrebu realizira scenografije u predstavama Iluzija (Corneill), 1998. i Mizantrop (Mollier) 2000. i Glorija (I. Mrinković), 2004.

U drugoj polovici devedesetih aktivnost nastavlja u neovisnim kazališnim projektima izvan kazališnih institucija kao što su Emma, pokušaji (po J.L.Borgesu), 1997.; So,so, (po Sophie Call), 1998., Marathon, 1999.

Nagrade:
1984. Sedam sekretara SKOJ-a za scenografiju u predstavi Domobran Jambrek;
1990. na 25. Kazališnim igrama Vojdan Černodrinski, Ohrid za scenografiju u predstavi Tajanstvena prela;
1996. nagrada Veljko Maračić za scenografiju u predstavi Emma, pokušaji, Festival Malih scena, Rijeka;
2002. Nagrada hrvatskog glumišta 2002. godine za scenografiju u predstavi Veliki meštar sviju hulja.