Ružica Nenadović Sokolić
Odaberite sliku koju želite prikazati:
|
Životopis: 28.2.1933., Valjevo (Srbija) - 31.12.2014., Rijeka (Hrvatska)
Ružica Nenadović-Sokolić diplomirala je kostimografiju na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Beogradu 1954. i iste godine, sa svojim suprugom scenografom Dorianom Sokolićem, došla u Rijeku u HNK I.pl. Zajca gdje su oboje proveli čitav svoj radni vijek. Zajedno su ostvarili više od tri stotine kazališnih predstava, većinom u riječkom kazalištu, ali i u teatrima u Sarajevu, Osijeku, Beogradu, Ljubljani kao i na brojnim gostovanjima u inozemstvu.
Posebno je bila poznata po svojim monumentalnim opernim ostvarenjima. Pamte se opere Aida, Trubadur, Turandot sa ljetne pozornice u Opatiji, kao i Nabucco, Norma, Aida iz HNK I. pl. Zajca. Članicom ULUPUH-a postaje 1971. godine.
Osim kazališnom kostimografijom, Ružica Nenadović–Sokolić kreirala je i radnu odjeću za robne kuće, banke, riječki Aerodrom a manje je poznato da je autorica tzv. BIJELIH PATROLA tj. studentskih saobraćajaca. 1972. Riječki MUP je došao na ideju da studenti pomognu u reguliranju prometa u ljetnim mjesecima u prometno zagušenoj Rijeci. Ružica Nenadović – Sokolić je kreirala odjeću za njih a vrlo brzo su takove patrole preuzeli i ostali gradovi u tadašnjoj Jugoslaviji a onda čak i u susjednim zemljama.
Nakon umirovljenja nastavila je surađivati s kazalištem, kako sa HNK I. pl. Zajca tako i HKD-om, ali je i radila na rekonstrukciji tradicijske odjeće Rijeke i gradića oko Rijeke.
Ružica Nenadović – Sokolić sudjelovala je na mnogim domaćim i međunarodnimizložbama i bila često nagrađivana.
Dobitnica je Nazorove nagrade za predstavu „Život i smrt kralja Johna“ u režiji Petra Šarčevića i izvođenju HNK I.pl.Zajca a za istu je predstavu dobila i zlatnu plaketu na VI. međunarodnom triennalu pozorišne kostimografije i scenografije u Novom Sadu 1981.
Ružica Nenadović –Sokolić i Dorian Sokolić donirali su svoj bogati stvaralački opus Muzeju grada Rijeke. O njihovom je radu 1989. godine objavljena i knjiga SCENA I KOSTIM u izdanju Muzeja Grada Rijeke, autora Ervina Dubrovića.
|