Odaberite sliku koju želite prikazati:


    

    

    

    

Životopis:
Lidija Laforest (1926., Herceg Novi - 2016., Zagreb) bila je studentica iz prve generacije studenata Akademije primijenjenih umjetnosti u Zagrebu na kojoj je diplomirala 1954. godine. U članstvo ULUPUH-a primljena je 1955. godine.

Čitav je svoj radni vijek provela kao samostalna umjetnica baveći se grafičkim dizajnom, knjižnim oblikovanjem, uređenjem interijera, scenografijom, fotografijom, ali i umjetničkim radom. Radovi su joj izlagani na brojnim skupnim izložbama, među ostalima: na Prvom Zagrebačkom triennaleu u Umjetničkom paviljonu 1955. godine, izložbi suvremene hrvatske primijenjene umjetnosti održanoj u Dubrovniku i Rijeci 1957. godine, na Drugom Zagrebačkom triennaleu 1959. godine, izložbi "Oblikovanje" u Muzeju za umjetnost i obrt 1963. godine, na Drugom i Trećem Zagrebačkom salonu 1966. i 1968. godine, na skupnoj izložbi članova ULUPUH-ove Sekcije za industrijski dizajn "Produkt dizajn 2" održanoj u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu i dr. Surađivala je s tvornicom kozmetike "NEVA" Zagreb, Turističkim savezom Hrvatske, Zanatskom komorom Zagreb, INTERPUBLICOM Zagreb, Klinikom za ženske bolesti i porode Zagreb, Zborom liječnika Hrvatske, Udruženjem kancerologa Jugoslavije u Zagrebu, Građevinskim institutom Hrvatske i dr. Radovi Lidije Laforest nalaze se u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu i Plavom dvorcu u Cetinju u Crnoj Gori.

U listopadu 2013. godine u zagrebačkoj Galeriji Karas ULUPUH je organizirao retrospektivnu izložbu Lidije Laforest.
Autorica izložbe bila je Lana Srkoč a uvodni tekst u katalogu napisala je Ivana Mance:
„Zaigrana i slobodnog duha Lidija Laforest nije sustavno izgrađivala individualni autorski opus, ali je čitavo vrijeme ostavljala tragove neiskvarene kreativnosti, koji pred nas postavljaju zadaću historizacije. A koliko god samozatajno ili jednostavno samodovoljno njezino djelo bilo, nipošto ne znači da se odvijalo izvan prostora i vremena. Kao pitomkinja primijenjene akademije Lidija je dobila najnekonvencionalnije, metodički i idejno najprogresivnije obrazovanje koje se u tom trenutku, ali i dugo nakon njega, moglo steći na području likovnosti i umjetnosti. Impostirana na tekovine široko shvaćenog modernizma i obučena za neposredno koristan društveni rad, Lidija je u nastavku radnoga vijeka slobodno prakticirala znanja stečena na Akademiji, ostajući otvorena za nove impulse što su stizali iz smjerova koji nisu bili nužno vizualno-umjetničke provenijencije, ali s kojima je indirektno korespondirao njezin rad. Umjetničke paradigme koje su se događale u međuvremenu nikada nije smatrala svojima, ali niti konkurentskim; slobodoumna po naravi, instinktivno je pratila ritam vremena, mijenjajući se u mjeri koja nije sputavala njezinu potrebu za lakoćom i emotivnom prisnošću izražavanja. Izolirano u vremenskoj kapsuli, njezino djelo je stiglo do nas danas; gotovo nedirnuto recepcijom, trajalo je u, od povijesnog vremena zaštićenim uvjetima autoričine privatnosti, sačuvavši autentičnu pripadnost razdoblju koje je već odavno dio muzejskih zbirki. Njezino ime u njemu već ima svoje mjesto, a valja mu napokon pridružiti i djelo koje u svojoj krhkoj ljušturi čuva neprijepornu kreativnu snagu.“ (Ivana Mance, iz predgovora)

Lidija Laforest preminula je u Zagrebu 18. prosinca 2016. godine.

ŽIVOTOPIS:

Rođena 1926. u Herceg Novom, kao kći Felixa Laforesta (Kotor, 1898. - Zagreb, 1961.) i unuka Franza Thiard de Laforesta (Beč, 1838. – Kotor, 1911.), poznatih fotografa.

OBRAZOVANJE:
• 1948.g. - Obrtna škola u Zagrebu, Grafički odjel /danas Škola primijenjene umjetnosti i dizajna/
• 1954.g. - Akademija primijenjenih umjetnosti u Zagrebu /akademski slikar primijenjenog smjera/
• 1961.g. - Majstorski ispit iz fotografije

RADNO ISKUSTVO:
• 1955.g. pomaže Božidaru Jušiću, kolegi s Akademije primijenjenih umjetnosti u izradi sunčanog sata u Tkalčićevoj 25, koji sat je u međuvremenu postao jedan od simbola grada Zagreba (Jušićev diplomski rad, mentor prof. Ernest Tomašević)
• 30 godina radnog iskustva na poslovima grafičkog dizajna (posebice tijekom 60-tih i 70-tih godina 20.st.)

PRIMJERI VIZUALNIH IDENTITETA:
- grafički dizajn kongresnih materijala: dizajn loga, plakata, prospekata, znački, te likovno oblikovanje prostora za II. Europski kongres o sterilitetu i fertilitetu – ESCO održan u Dubrovniku od 8.-11.X.1969.g. te za III. Kongres kancerologa Jugoslavije održan u Zagrebu od 10.-12.V.1971.g.,
- niz godina projektirala i likovno oblikovala izložbene prostore na Zagrebačkom velesajmu,
- autor idejnih rješenja za grbove grada Herceg Novog, Tivta i Kotora,
- produkt dizajn za tvornicu kozmetike «NEVA» Zagreb
- knjiga Stendhal: "Talijanske kronike" - grafičko rješenje korica i izrada ilustracija litografskom tehnikom,
- potpisuje, uz ostale autore, likovnu obradu, tehničku redakciju i autorstvo fotografija u knjizi 1949-1969 G.P.«PRVOBORAC», izdane 1969.g. povodom 20 godina rada građevinskog poduzeća PRVOBORAC,
- likovna obrada zajedno sa fotografijama u knjizi autora D. Popovića i A. Sterniša: "Flora i vegetacija hercegnovskog područja", izdano u Herceg Novom 1971.g.,
- rad na filmu: režija i scenografija nastavnih DIA filmova 16 mm "Slučaj Pavla Novaka", za potrebe Saveznog centra za obrazovanje rukovodnih kadrova u privredi, Zagreb, 1960.g.

IZBOR REFERENCI:
- Tvornica kozmetike "NEVA" Zagreb
- Turistički savez Hrvatske
- Zanatska komora Zagreb
- INTERPUBLIC Zagreb
- Klinika za ženske bolesti i porode Zagreb, 1970.
- Zbor liječnika Hrvatske, Zagreb
- Udruženje kancerologa Jugoslavije, Zagreb, 1971.
- Građevinski institut Hrvatske, Zagreb, 1975.
- Građevinski fakultet Zagreb

IZBOR NAJVAŽNIJIH SKUPNIH IZLOŽBI:
- I. Zagrebački trienale, 1955.g.
- II. Zagrebački trienale, 1959.g.
- 2. Zagrebački salon, 1966.g.
- 3. Zagrebački salon, 1968.g.
- Grafički dizajn, Zagreb, 1968.g.
- Produkt-dizajn, Zagreb, 1971.g.
- ULUPUH, 35. obljetnica osnutka, 1985.g.

DJELA LIDIJE LAFOREST nalaze se u sljedećim muzejskim zbirkama:
- Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
- Plavi dvorac, Cetinje, Crna Gora

Članica ULUPUH-a od 1955. godine.

U prilogu: rad Lidije Laforest i fotografija koja prikazuje Božidara Jušića (autora Zagrebačkog sunčanog sata u Tkalčićevoj ulici) i Lidiju Laforest, koja mu pomaže u izradi istog