Povratak na glavni izbornik
 
 
Nada Falout





Odaberite sliku koju želite prikazati:


    

    

    

 

 



Životopis:
(1933., Zagreb - 2012., Zagreb)

NADA FALOUT rođena je u 1933. godine u Zagrebu, gdje je diplomirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi prof. Marina Tartaglie. Samostalno izlaže od 1972., a skupno od 1966. Priredila je preko 30 samostalnih, te sudjelovala na preko 200 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu (brojni Zagrebački saloni, Otkupi umjetnina, Biennale malog formata, Hrvatski crtež, Ladanja Kamila Tompe, te mnoge likovne kolonije). Kao stipendist Fonda “Moša Pijade” usavršavala se neko vrijeme u Londonu. Okušala se u slikarstvu u mnogim medijima i disciplinama – od crteža, preko gvaša i pastela, do ulja /akrila, kolaža i freske, istražujući unutar različitih stilskih izričaja: apstraktnog ekspresionizma, nadrealizma, fantazije, enformela i nove figuracije. Pored slikarstva, aktivno se bavila i primijenjenom umjetnošću, posebno grafičkim dizajnom, izgradivši i u tom području svoj prepoznatljivi likovni identitet. Tako tu valja spomenuti da je od 1967. do1978. djelovala kao grafička dizajnerica trgovačke kuće NAMA-Zagreb, od 1978. započela je suradnju sa zagrebačkim Dramskim kazalištem Gavella (premijerni plakati), a od 1984. s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu (plakati specifičnog stila i formata, za premijere opera, drama i baleta). Od 1988. bila je nekoliko godina stalni vanjski suradnik Školske knjige (dizajn ovitaka stručnih knjiga i priručnika), a od 1996. do 1998. dizajnirala je promidžbene programe za koncerte Zagrebačke filharmonije. Najposlije, od 1992. bila je stalni suradnik, autor-dizajner, cjelokupnog vizualnog identiteta Međunarodne vrtne izložbe FLORAART i J.P. „Zrinjevac“.

U životopisu Nade Falout ubilježeno je i nekoliko zanimljivih crtica i neuobičajenih suradnji i projekata. Tako je poslijediplomski studij u Majstorskoj radionici Krste Hegedušića prekinula kako bi odgovorila izazovu radnog mjesta likovnog terapeuta u Bolnici za duševne bolesti Jankomir u Zagrebu, gdje je sudjelovala u osnivanju prve znanstvene grupe za psiho-socijalni rad i radnu terapiju u nas. Niz godina provedenih na tom poslu rezultirao je s nekoliko skupnih izložbi likovnih radova pacijenata, od kojih je najznačajnija bila ona u GALERIJI ULRICH, kao i jedna međunarodna izložba, u organizaciji tvrtke Bayer, koja je obišla veliki dio svijeta. Zanimljivost je isto tako da se 1989. godine počela baviti minijaturom (u tehnici ulja, akvarela i hladnog emajla) – na guščjim jajima! Izložba tih radova u zagrebačkoj Galeriji FORTEZZA, održana 1992. godine, potakla je kasnije brojna slikarska ostvarenja niza drugih autora na formi jajeta. Nada Falout isto je tako i jedna od rijetkih suvremenih umjetnica koja se okušala u fresko – slikarstvu: izvela je 3 freske u interijeru hotela “Esplanade” (danas „Regent“) u Zagrebu, prilikom obnove toga hotela 1993. godine.

Nada Falout dobitnica je više nagrada i priznanja za portret, crtež i primijenjenu umjetnost. Bila je članica HDLU-a Zagreb, ULUPUH-a, LIKUM-a i umjetničke organizacije VISUAL MEDIA.

U povodu samostalne izložbe autorice naziva "Kozmička putovanja" u Galeriji Ulrich 2009. godine (prva dva rada u prilogu), kustosica izložbe Višnja Slavica Gabout napisala je:„Novi ciklus Nade Falout ciklus je sugestivnih i izražajnih radova velikih formata i složenog repertoara formi, pun snovitosti i poetičnosti. Isto tako, ciklus (je to) profinjenog duktusa i barokne kompozicije, gdje je sve uronjeno u sfumato-paletu, sve rastočeno svjetlom i sve rastvoreno u prostoru. Motivi su nefigurativni - u smislu neke predmetne prepoznatljivosti, ali su izrazito asocijativni i dolaze iz svijeta fantazije. Gotovo smo sigurni da su to djelići materije koja se raspršena giba u eteričnom, dinamiziranom prostoru punom vrtloga i energije. A ti djelići, koji se u jednom trenutku čine čvrsti i blokoviti, a u drugom čudesno („dalijevski“) omekšani, stalno su u pokretu ( ili možda lebde?), u nekom vrtloženju i u nekoj metamorfozi, pri čemu ih energija približava - ili ih razdvaja. Plove oni i gomilaju se, nadolazeći odnekud iz rasvijetljenog prostora, koji naliči pulsnom emiteru nakon dogođenog praska u mikro/ili makro univerzumu. Te raspršene čestice napinju se i rastvaraju, brzaju, prodiru i putuju, umnažajući se i kružeći, noseći unutarnju energiju i magnetizam vibracija za novi početak i novu pojavnost. U delikatnom, prozračnom, iluzionistički otvorenom prostoru slike ove forme vizualno stvaraju fini, inspirativni i nježni „pattern“, koji pruža doživljaj stalnih mijena: proboja u dubinu i izboja prema van; zgusnuća i razrjeđenja; uvlačenja u centar i prelijevanja preko ruba kadra, te tako najposlije iluzivnoga širenja arabeskne slike identiteta „nove materije“ kroz prostor i vrijeme.“

 
 
Administracija